Anti-recesijski

Vodič kroz web poslovanje

::Web poslovanje

Poslovanje na webu

Pojam web poslovanje podrazumijeva sve aktivnosti koje poduzimaju pravne ili fizičke osobe zbog razmjene dobara (npr. proizvoda) ili usluga (npr. informacija), koristeći pritom računala i suvremene komunikacijske tehnologije za prijenos web sadržaja. Web poslovanje je istaknuti oblik e-poslovanja. Značajan segment web poslovanja čini web dućan, web trgovina, e-trgovina tj. web shop. 

Postojanje web poslovanja imati će na cijelokupno tržište puno veći utjecaj nego danas izgleda na prvi pogled. Tu ne mislimo samo na web tržište ili ICT (engl. Information and Communication Technology) tržište, već na niz gospodarskih djelatnosti i grana. Web tržište postati će krucijalan segment svakog poslovanja u godinama koje slijedi, a upravo će ova recesija utjecati na ubrzavanje prihvaćanja internetskih tehnologija, ali i novih internetskih marketinškh tehnika koje su bile do sada nedostupne bilo kojem drugom mediju.

Peta Web::Strategija Vas može pripremiti za to. Ali možda i učinti još koju zabavnu stvar za Vas. :)

Web poslovanje u EU

Vezano za web poslovanje na internetu su objavljeni rezultati istraživanja Agencije za statistiku Europske unije - EuroStat na svim tvrtkama sa deset ili više zaposlenika u državama članicama Europske Unije u 2008. godini.

"Web::Strategija je rijetka stručna konferencija na našim prostorima koja okuplja više praktičara nego teoretičara u web poslovanju, što daje izvrsnu priliku svakome sudioniku konferencije da na jednom mjestu osluhne kucanje živog bila web poduzetništva u Hrvatskoj."

 

Goran Šikić, glavni urednik

www.monitor.hr

Rezultati istraživanja su dali sljedeće podatke - 93% firmi ima pristup internetu. Idealan je Island gdje svih 100% firmi sa deset i više zaposlenih ima pristup internetu. Odmah iza njega su Norveška i Finska sa 99% te Danska sa 98%. Na kraju liste je Rumunjska sa 67%.

Kada je riječ o brzom internetu, Island je opet prvi sa 99%, zatim Španjolska, Francuska i Finska sa 92%. Manje od 60% firmi koje imaju brz internet su jedino u Rumunjskoj (44%), Litvaniji (56%) i Poljskoj (59%).

Ovo istraživanje nam daje i podatke koliko firmi ima svoj web site. To je ukupno 64% firmi, a u prednosti su Danska sa 87%, Švedska 86% i Nizozemska sa 85%. Na svojim web stranicama, kataloge sa cijenama proizvoda ima 57% EU firmi koje već imaju web stranice. Tu su Mađarske firme ispred ostalih (čak 87%) te zatim Litvanija (81%). Na svim tim web stranicama, online naručivanje i online rezervacija je moguća na 26% stranica (Norveška 43%, Island 41%). Opciju online plaćanja nudi 10% stranica gdje je Litvanija otišla najdalje - 39%. Svaka četvrta firma koja ima svoje web stranice traži i radnike preko oglasa i formulara za prijavljivanje online. U Nizozemskoj je to gotovo polovina firmi (49%) a u Norveškoj 46%. Italija je tu najslabija sa 11%.

Nema web poslovanja bez promocije

Koji je pravi trenutak da se krene s internetskom promocijom? Zašto nikako ne kretati sa oglašavanjem proizvoda, prodajom i online ponudom ukoliko niste u potpunosti pripremljeni? No, kako znati da ste pripremljeni i spremni?

Na primjer, krenuli ste sa web trgovinom. Sve dok imate dva-tri proizvoda - ne promovirajte se! Vrlo loše djeluje kada netko vidi na internetu Vašu reklamu, poziv na učlanjenje, priču o njemu, proizvod, uslugu, te zatim dođe na Vašu jasno nedovršenu web stranicu. Naravno, nestrpljivost postoji, ali tako i redoslijed. Ne stvarajte krizu tamo gdje nema potrebe za njom. Kako ne biste izazvali razočaranje kod posjetitelja Vaših web stranica (op.aut. koji vjerojatno više nikada neće doći na Vaše web stranice kada zaista krenete sa radom) - naučite ponešto o pravilima internetskog marketinga i promocije u web poslovanju, pogotovo u vrijeme recesije od predavača koji su profesionalaci u svom poslu.

Sve što vas je oduvijek zanimalo vezano uz web trgovinu, web rezervacije, web marketing, web promociju, SEO/SEM... Ne ustručavajte se doći na petu Web::Strategiju i saznati. Ako imate neki problem, te ne znate rješenje i niste sigurni da li je baš taj način poslovanja ispravan za Vašu tvrtku ili prodaju određenog proizvoda/usluge - upoznajte predavače koji to jako dobro znaju iz svog iskustva.

Ako neznate kako, gdje i u kojem smjeru započeti Vaše web poslovanje, internet promociju i marketing? Mi imamo odgovor. Saznajte ga na konferenciji Web::Strategija 5.0 - Antirecesijski vodič kroz web poslovanje!

Dodjite na konferenciju, informirajte se, educirajte i pritom - zabavite!

Case study - primjer uspješnog web poslovanja

Korporativne web stranice koje to nisu

Web poslovanje može pomoći jednom "klasičnom restoranu"! Kako? Za to je primjer John Andrews iz Massachusettsa. Dotični je za promociju svog restorana itekako odlučio iskoristiti internetski marketing. Prije svega, tu je web stranica restorana urađena u WordPress softveru, te se osvježuje novim postovima (novostima) gotovo svakodnevno. Pišete li i Vi svakondevno novosti na svojim web stranicama?

Sada ćemo Vas upoznati sa odličnim primjerom uporabe interneta u poslovanju malog restorana koji tako kroz vrijeme osigurava veći sve broj zadovoljnih mušterija.

Postoji tu u cijeloj toj poslovnoj priči i jedna zanimljiva igra na webu. Bira se "mušterija dana" tako da se objavi post sa slikom i kratkim tekstom o dotičnoj mušteriji. Nadalje, postavljaju fotografije specijaliteta, objavljuju promocije i sve novosti vezane za restoran.

Naravno, Johnov restoran također ima i svoju Facebook grupu koja trenutno broji 42 fana. Nije puno, ali je krenuo u tom smjeru. Web::Strategija također ima svoju Facebook grupu (pozivamo Vas da se učlanite ovdje - Facebook | Web::Strategija). Imate li vi svoju Facebook ili Linkedin grupu za promociju Vašeg web poslovanja?

Restoran ima i svoj Twitter kanal koji prati 298 "tviteraša". Za susjede i ljude koji povremeno navrate u restoran, Twitter može zaista biti koristan. On na Twitteru objavljuje popuste za svoju catering službu, objavljuje popuste na pojedina jela. Pazite ovo - popust dobijete i u restoranu ako spomenete da ste za popust čuli na Twitteru. Nevjerojatno zar, ne? I Web::Strategija ima svoj Twitter account. Da li ste pronašli koje sve popuste organizatori nude zainteresiranim sudionicima?

Osbolje ovog restorana se brine i da odgovaraju potencijalnim i postojećim mušterijama direktno na sve upite na web stranici pod komentarima, te na e-mail adrese privatno. Preferiraju više komunikaciju kroz javne komentare jer znaju da će tako pridobiti veću čitanost tj. posjećenost njihovih "korporativnih web stranica". Da li Vi dopuštate komentiranje na Vašim web stranicama? Ako nemate tu mogućnost, otvorite grupu na Facebook-u gdje svi korisnici mogu slobodno komentirati unutar grupe.

Naravno, sličan model vjerujemo da možete primjeniti za Vaše poslovanje, makar ono do sada nije bilo povezano sa internetom. Iskoristite poslovni potencijal interneta prije Vaše konkurencije. Danas više nije dovoljno imati samo web stranice - danas je potrebno poslovati kroz njih!

Tko su kupci na internetu?

Nepoznavanjem socio-demografije internetskih korisnika u Hrvatskoj ili regiji čest je razlog za neuspjeh poslovnih poduhvata na webu. No, danas se svaki mjesec provode Gemius istraživanja na tu temu od agencije Valicon. Radite li analizu web poslovanja i planirate pronaći kupce na internetu nije loše je da proučite istraživanja navedene agencije i uvrstite ih u svoj poslovni plan.

Prema istraživanju za rujan, 2008. godine, možemo izvući sljedeće zaključke prema statističkim podacima. Vjerujemo da Vam ovi podaci mogu pomoći kao pojedincu u poboljšanju ili pokretanju web poslovanja, ali u shvaćanju tržišta općenito. Kao i kroz samu edukaciju na petoj Web::Strategijai želimo savjetima i navedenim podacima pomoći u osnaživanju regionalnog web poslovanja. Čak i u vrijeme recesije.

No, vratimo se na zaključke poizašle iz statističkih podataka o internetskim korisnicima (čitaj: potencijalnim kupcima) u Hrvatskoj. Evo nekih koji su grupirani ili zaokruženi na temelju točnih izvješća:

• u Hrvatskoj je skoro podjednako i žena i muškaraca "na internetu",
  
• najveći korisnici interneta su teenageri i studenti zajedno, a zatim ih slijede tridesetogodišnjaci (ciljana grupa - zaposleni),
• najviše je onih sa završenom srednjom školom - 42% (što je i jasno kada su oni najveći korisnici interneta), a zatim sa viskom stručnom spremom - 33% (dakle, oni zaposleni nakon faksa),
• najviše je zaposlenih u privatnom sektoru (26%), ali ih dobro slijede zaposleni u javnim poduzećima (19%),
• čak 78% korisnika pristupa internetu od kuće, a tek 22% iz tvrtke (proizvodi i usluge za dom i ososbne stvari mogu zato biti odlično promovirane na webu),
• sveukupno se nekoliko puta na dan ili baremsvakodnevno koristi 79% korisnika interneta,
• većina korisnika (66%) koristi širokopojasni - ADSL pristup ili kabelski pristup,
• oko 1/4 korisnika interneta prati financijske pokazatelje (dionice, fondovi, ...),
• oko 61% korisnika koristi internet za obrazovanje i istraživanje (to je ciljana skupina za Web::Strategiju),
• oko polovice korisnika traži turističke informacije, dok druga polovica baš i ne; isto tako jedna polovica pregledava male oglase na webu, a druga baš i ne,
  
• dvije trećine korisnika koristi neki internetski preglednik (engl. browser),
• 3/4 korisnika surfa za dnevnim informacijama (zato su web news portali tako jako posjećeni),
• oko 40% korisnika surfa u potrazi za muzikom na internetu,
• preko pola korisnika interneta koristi internetske bankarske usluge,
• o erotskim sadržajima interesira se - tek 30-tak posto,
  
• o kozmetici ili poslovnim uslugama pretražuje - oko 35%,
• o nekretnimama ili automobilima - oko 45%,
• o zdravlju, prehrani ili sportu - oko 55% surfera,
  
• o računalima, kao i o putovanjima interesira se - oko 60%,
• o filmovima i glazbi - oko 70%
• najviše korisnika ima u Zagrebu (skoro trećina), pa Splitu te Rijeci,
• istraživanje kaže da oko 40% korisnika interneta ima prosjećna ili veća primanja, a 40% da ih uopće nema (učenici, studenti, ...), ali isto tako oko 60% korisnika živi u obiteljima sa prosjećnim i nadprosjećnim primanjima - platežno sposobni za kupovinu putem interneta.